Infotrend online

Na njemačkom, engleskom i (nešto slabijem) hrvatskom jeziku početkom rujna je okupljene novinare pozdravila Venesa Schütz, nova direktorica tvrtke Microsoft Hrvatska. Mjesec dana nakon stupanja na dužnost Schütz se je tako predstavila hrvatskoj javnosti koja je sa zanimanjem očekivala najavu poslovnih prioriteta tvrtke za sljedeće razdoblje. Rođena Karlovčanka prvenstveno je naglasila kako dolazak u Hrvatsku vidi „kao velik profesionalni izazov, jer hrvatsko IT tržište pruža niz potencijala kojima vrijedi omogućiti da se razviju”. Kao glavne smjernice budućih Microsoft ovih lokalnih projekata, Schütz je istaknula aktivnosti i ulaganja na području intelektualnog vlasništva, inovacija i razvoja partnerske mreže tvrtki. Osim ulaganja od 8,5 milijuna kuna, važnost partnerske mreže očituje se i u činjenici da je dan ranije nego hrvatskim medijima direktorica na posebnom skupu predstavljena partnerima. „Sretna sam što sam ovdje i trenutno ne vidim ni jedno mjesto na svijetu gdje bih radije radila”, izjavila je Schütz na konferenciji za medije.

Nije stoga čudno da je u proteklih nekoliko tjedana, gospođa Venesa Schütz, nova direktorica Microsoft a Hrvatska doživila izuzetnu prezentaciju u našim medijima. No, osim prigodnih, vrlo promišljenih i diplomatskih izjava u kojima je naglašavana želja Microfota da svoj uspjeh temelji na općem i informatičkom napretku zemlje domaćina, malo se moglo saznati o operativnim planovima direktorice tvrtke koja, nesumnjivo, ima golem utjecaj na gospodarstvo i život ove zemlje.
Zamolili smo stoga gospođu Schütz, za poseban razgovor da bismo došli do odgovora na pitanja koja redakcija InfoTrenda smatra vrlo važnima za korisnike ali i za orijentaciju informatičke branše u Hrvatskoj. Jesmo li u tome uspjeli?

InfoTrend: S obzirom da je nakon 10 godina postojanja na čelo tvrtke ipak (ne zanemarujući hrvatsko porijeklo) došla osoba iz inozemstva, znači li to da Microsoft Hrvatska želi, preko partnera ili sam, iskoračiti na inozemna tržišta ili se želi poslovanje tvrtke u Hrvatskoj disciplinirati na neki novi – uvozni način (primjerice u skladu s EU normama)?
Venesa Schütz: Moja osnovna zadaća jest osigurati daljnji razvoj lokalnog ureda, partnerske zajednice te potaknuti pozitivne promjene u odnosu prema inovaciji i intelektualnom vlasništvu.
Jedan od elemenata svakako je i dodatno usklađivanje poslovanja Microsoft a Hrvatska i naše partnerske zajednice u skladu s EU normama, s obzirom da pristupanje zajednici više nije neizvjesno i svakim je danom sve bliže. Moj prvenstveni cilj i fokus je poticanje rasta hrvatskog IT tržišta.

IT: Koji su kriteriji presudni za promjenu rukovodećeg kadra – poslovni rezultati ili potrebe za inovacijama?
Schütz: I jedno i drugo. Gotovo sve inovacije, njih oko 80%, koje su uspješne na tržištu i međunarodno primijećene, osmislili su ljudi koji su u tom poslu i struci novi. Microsoft želi to saznanje iskoristiti u dobrom smislu za tržišta na kojima poslujemo. Međutim, imamo i primjera da je netko vrlo dugo na istom položaju jer, ako uočava i prihvaća nove izazove, kakvog ima smisla da ga se odreknemo? Dakako, vrijedi i obrnuto. U ovom dinamičnom svijetu, neki se ljudi ne žele vezati dugoročno i tada ih ne treba zadržavati jer neće davati najbolješto mogu. Isto vrijedi i za mene, moj nadređeni ne bi dobio puno s pokušajem da me zadržava ako mi se baš ide dalje.
Stvar je u tome da na svom položaju moraš biti najbolji što možeš.
No, Microsoft je Microsoft . Mi smo međunarodna kompanija koja se želi istaknuti svojim proizvodima, svojom partnerskom zajednicom ili pristupom tržištu, inovacijama i lokalizacijama. Mislim da je to dobro opredjeljenje, da smo postigli kontinuitet. A ljudi... dakako, svaki je čovjek drugačiji. Kako ja, tako i svatko drugi tko radi u Microsoft u daje najbolje od sebe, svaki pojedinac tu ostavlja svoj otisak, svoj trag. I kada se stvori prava kombinacija ljudi, oni su ti koji će strategiju Microsoft a preokrenuti u akcije provedive na tržištu.

Jeste li zadovoljni prodajom Windows Viste? Do sada su prodajni rezultati pozitivni. Ukupno je u svijetu prodano 180 milijuna licenci, a po istraživanju na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, 89% ispitanih korisnika je zadovoljno operativnim sustavom. Naš interni stav je da prodaja ide dobro i očekivano iako se po medijima piše negativno. Ali percepcija ponekad jest stvarnost, a ponekad, nažalost, ne odražava stvarne činjenice. Ovisi li prodaja o ekonomskom statusu zemlje i stanovništva? Ovisi o ciklusu, ovisi o tome promatrate li potrošače, krajnje korisnike ili tvrtke. Primjerice, u sustavima s mnogo starijeg hardvera koji ne može podržati Vistu, manji je broj njenih instalacija. Na tržištima koja su „mlađa”, novija, gdje se kupuje više novih računala, tamo ima i više instalacija Viste. Prodajom smo u načelu zadovoljni. Iako, kao osoba koja vodi cjelokupno poslovanje Microsoft a u Hrvatskoj, željela bih uvijek više. Također, između pojave XP-a i Viste prošlo je jako dugo vremena (Windows XP izašao je 2001, op. ur.) a naš cilj je da te cikluse smanjimo: da ne traju 5-6 godina nego da su kraći. Želimo da korisnik otprilike zna kada bi se mogla pojaviti nova verzija. Sa Windows Vistom smo usporili ciklus jer je trebalo 6 godina da izađe, a sada, uvažavajući zahtjeve korisnika, vraćamo se na kraći ciklus. Najavljuje se izlazak nasljednika Viste, Windows 7. Hoće li će se, kao što je sada bio slučaj, također morati kupovati nova i snažnija računala? Ne poskupljuje li to cijelo ulaganje? Jeste li sigurni da se radi o poskupljenju? Recimo, srednje jako računalo koje danas kupite a dolazi sa Vistom, vjerojatno je jeft inije nego ono računalo slične kvalitete koje ste kupili prije pet godina. Mislim da se u zadnjih 5 godina tehnološki dosta toga promijenilo. Pogotovo što se tiče brzine Interneta, a naročito mobilne tehnologije. U zadnjih 5 godina ljudi sve više koriste mobilna, a ne desktop računala. Sve te mogućnosti koje danas postoje puno su zahtjevnije za hardver nego one prije pet godina. Tehnologija ide dalje; na nama je hoćemo li je iskoristiti.

IT: Je li odabir osobe Vašeg profesionalnog profila znak da nešto treba mijenjati u samom stilu poslovanja?
Schütz: Stil poslovanja uvijek treba prilagoditi tržišnim uvjetima. Naravno, uvijek ima mjesta za dodatna poboljšanja, no ne bih sebi pridavala toliki značaj da kažem kako ću iz korijena mijenjati postavke i način na koji se vodi posao.
Moj osnovni cilj jest razviti prioritetna područja koja sam navela, a za koja smatram kako zahtijevaju dodatnu pozornost i poticaj.

IT: Središnjice velikih IT kompanija u Hrvatskoj nemaju jednake pristupe tržištu i partnerskoj mreži. Hoće li se i kako izmijeniti način rada i uloga središnjice Microsoft a Hrvatska u odnosu na partnere?
Schütz: Microsoft u je partnerska zajednica bila i ostat će od izuzetno velikog značaja. Kao što sam i najavila, u nadolazećem razdoblju u nju planiramo uložiti dodatnih osam i pol milijuna kuna. Cilj nam je pružiti im dodatne resurse kako bi bili još uspješniji i konkurentniji u svojem poslovanju.
Navedena sredstva ćemo ulagati prije svega u dodatno profesionalno i tehnološko usavršavanje naših partnera, zatim u zajedničke marketinško-prodajne aktivnosti, poticajna sredstva prodaji te sredstva za daljnji razvoj naše partnerske mreže.

IT: U Privrednom vjesniku izjavili ste da Microsoft ima oko tisuću tvrtki u partnerskoj mreži. S obzirom da cijela informatička branša u Hrvatskoj obuhvaća oko 1600 aktivnih IT tvrtki, od kojih dobar dio (oko 54%) nema neki spomena vrijedan godišnji promet niti naročitu dobit, namjeravate li smanjivati broj partnera da biste podigli kvalitetu cjelokupne mreže?
Schütz: Drago nam je da tako velik udio aktivnih tvrtki vidi vrijednost u suradnji s Microsoft om. Želja nam je pomoći im da budu još uspješniji i pomoći im da u budućnosti još više kapitaliziraju na Microsoft ovoj tehnologiji. Ono na čemu treba u budućnosti poraditi jest dodatna promidžba i razvoj kvalitetnih ideja i proizvoda ovdašnjih partnera kako bi se isti uspješno realizirali i svojim vlasnicima osigurala godišnja promet i dobit. U takvom je slučaju veći broj partnera – odnosno potencijalno veće područje za stvaranje novih ideja i proizvoda – poželjna stvar.
Kvalitetne ideje se ne mogu stvarati u strogo kontroliranim i malim zajednicama u kojima se sve radi s točno određenim ciljem. Velika i raznolika zajednica jamči uspješan temelj inovativnosti, te ju stoga i nastojimo postići.

IT: Većina osnivača, vlasnika i direktora informatičkih tvrtki u Hrvatskoj potječe iz informatičke branše. Je li vam činjenica da ste obrazovani za druge discipline (marketing, komunikacije, oglašavanje) predstavljala smetnju ili prednost u upravljanju informatičkim tvrtkama?
Schütz: Svaka disciplina pruža određene prednosti, ali i nedostatke. Smatram da moja znanja mogu donijeti drugačiji pogled na upravljanje tvrtkom. Treba maksimalno koristiti prednosti
koje imamo a osloniti se na stručan tim u onima koji nam nedostaju.

IT: Stanje možemo razmatrati iz suprotnog gledišta – nije li isključivo informatičko obrazovanje čelnika uzrok teškom položaju pa i propasti mnogih IT tvrtki u Hrvatskoj?
Schütz: Bilo bi najbolje kada bi vodstvo svake tvrtke imalo što širi set
vještina koji bi omogućio uspješno djelovanje, kako na tehnološkim područjima tako i na poslovno-komunikacijsko- marketinškim. Spoj jednog i drugog bio bi najbolji.

IT: Prema vašim riječima, Microsoft je jedan od glavnih pokretača hrvatske IT industrije. Mogu li se dostignuća te industrije uopće smatrati uspješnima s obzirom na činjenicu da je Hrvatska,čak i u sastavu nekadašnje Jugoslavije, tehnološki bila uzor mnogim istočnim zemljama a one su sada na stupnju razvoja kojeg možemo samo priželjkivati?
Schütz: Microsoft pruža sveobuhvatna rješenja, usluge i infrastrukturu industrijama svih veličina i profila čime omogućuje njihovo učinkovitije i konkurentnije poslovanje. Prema IDC ekonomskoj studiji utjecaja, gotovo 50% za razvoj i jačanje domaće IT industrije.
Vjerujem kako Hrvatska ima potencijal za konkurentski nastup na zajedničkom tržištu, samo je od izuzetne važnosti da svi zajedno taj potencijal prepoznamo i krenemo u njegovo ostvarenje. Otvorenog se tržišta ne treba bojati. Kao što ste rekli, taman da na njemu i ne želimo sudjelovati, ono će kad-tad doći k nama. A na nama je da se pripremimo kako bi na njemu pokazali svoje jedinstvene sposonosti i svoju vrijednost te bili uspješni i konkurentni.

IT: U Hrvatskoj ima nekoliko (u našim relacijama) velikih i snažnih tvrtki koje su se razvile na Microsoft ovoj tehnologiji. Što će ostati od njihove veličine i snage kada ulazak u EU otvori vrata mnogo jačim i konkurentnijim kompanijama, koje također djeluju na MS tehnologiji? To više nije pitanje izlaska naših tvrtki na inozemno tržište već i obrana lokalnih položaja. Kako, primjerice, vidite budućnost tvrtki kao što je jedan King ICT u natjecanju s višestrukosnažnijim mađarskim kompanijama koje koriste istu Microsoft ovu tehnologiju?
Schütz: Činjenica je da često razmišljamo u kategorijama je li određena IT tvrtka, ili tvrtka uopće, „hrvatska” ili „strana”. No, na današnjim svjetskim tržištima, a pogotovo u segmentu velikih tvrtki i korporacija s kojima imam dosta svih zaposlenja u hrvatskoj IT industriji vezano je uz Microsoft ove tehnologije. Na taj smo podatak ponosni. S obzirom na stope rasta koje IT industrija bilježi u odnosu na druge gospodarske grane, smatram kako situacija danas nije toliko loša te da se nalazimo na dobrom putu da dotične istočne zemlje dostignemo i prestignemo, posebno kada je u pitanju tehnološko znanje, stručnost i inovacija.



IT: Što ste konkretno mislili kada ste najavili nove trendove u hrvatskoj IT industriji koje će Microsoft pokrenuti?
Schütz: Sukladno prioritetima koje sam navela, u Hrvatskoj IT industriji nastojat ću potaknuti pozitivne trendove vezane uz bolju zaštitu intelektualnog vlasništva, širenje inovacije te unapređenje suradnje s našom partnerskom zajednicom. Najavili smo otvaranje dvaju Microsoft ovih inovacijskih centara u druge dvije regije u Hrvatskoj, za koje vjerujem kako će potaknuti inovaciju.
Mislimo podupirati lokalizaciju naših proizvoda i približiti tehnologiju građanima. Konačno, najavili smo ulaganje osam i pol milijuna kuna u poslovanje naše partnerske zajednice tvrtki. Riječ je o sredstvima koja će se uložiti u njihov daljnji rast i razvoj.

IT: Imate li problema u prilagodbi specifičnostima našeg IT tržišta?
Schütz: Microsoft Hrvatska je jedan profesionalni dio korporacije Microsoft i u Hrvatskoj se prate sve one strategije koje imamo na globalnom planu. No opet, svako je tržište specifi čno, hrvatsko tržište nije jednako kao ono u Sloveniji ili Njemačkoj a vjerojatno se može reći da je stanje tu, u Zagrebu, drugačije nego u Dalmaciji. Tako je i u drugim zemljama. Dok je Njemačka dosta decentralizirana, Francuska je, primjerice, jako centralizirana – sve je u Parizu. Engleska također, izvan Londona nema ništa. Hrvatsku svrstavam među više centralizirane zemlje.
To ima svoje prednosti; sve je pri ruci, a Zagreb je magnet za mlade ljude. Ali u decentraliziranim sredinama ima više mogućnosti za mlade ljude da svoj potencijal razviju u kraju u kojem su rođeni, da mogu ondje ostati živjeti i raditi. I jedno i drugo stanje ima svojih prednosti i manjkavosti.

Osjeća li Microsoft odsutstvo Billa Gatesa? Bill Gates je otišao s mjesta izvršnog direktora iz Microsoft a prije šest do sedam godina. Iako se povukao, u tvrtki je zadržao mjesto koje se naziva Chief Architect Officer – htio je ostati u domeni tehnološkog vizionara. Svi koji poznaju Billa znaju da je poseban, sjajan čovjek i vjerujemo da svima nedostaje. Tvrtka je odlično operativno postavljena. Ne samo zbog Stevea Ballmera, nego i zbog vrhunskog menadžerskog kadra. Idemo dalje, što se tiče marketinga i prodaje, a ne posustajemo ni u izradi novih inovativnih softverskih rješenja. Imamo mnogo dobrih ljudi koji su poznati i cijenjeni na tržištu i svaki od njih uistinu je izuzetan stručnjak. Gates duhom nikada neće otići. Microsoft je još uvijek njegovo dijete. On će i dalje biti prisutan, pogotovo po pitanju nekih strateških poteza. Mislim da je svima drago da se Bill tu i tamo vraća jer je on jedna skromna i vrlo inteligentna osoba koju svi vole slušati, a istovremeno, uz njega imaju mogućnosti krenuti svojim putem.

IT: Kako ocjenjujete trenutačno stanje i budućnost hrvatske IT industrije s obzirom na EU okruženje koje će nas, po ulasku Hrvatske u Uniju preplaviti konkurencijom?
Schütz: Gledajući trenutačno stanje te količinu vremena koja je preostala prije no što se Hrvatska pridruži zajednici, i dalje imamo dovoljno vremena iskustva, o tvrtkama se više ne razmišlja na takav način. One su međunarodne, prisutne u više zemalja svijeta, nerijetko u raznim konglomeratima i skupinama gdje se među zaposlenicima, uz domaće ljude, može naći radna snaga raznih nacionalnosti. Takav prijenos znanja, kultura i vještina može samo donijeti pozitivne učinke za ukupno poslovanje.

IT: Hoće li u europskoj perspektivi naše srednje tvrtke imati prednost pred velikima jer su već navikle na preživljavanje s podugovaračkim poslovima i popunjavanjem vrlomalih, vrlo specifičnih niša?
Schütz: Važno je imati kvalitetnu ideju, proizvod i uslugu te biti inovativan na nekom području. U tom slučaju ni uspjeh neće izostati.

IT: Nisu li 20 tvrtki – koje su
osnovane kao posljedica djelovanja Microsoft ova poslovno -tehnološkog centra – samo još 20 tvrtki koje će nestati s dolaskom pune EU konkurencije?
Schütz: Poslovni svijet i tržište trebalo bi sagledavati u obliku otvorene i dinamične sredine. Poput jezika, koji se neprestano mijenja – tvrtke nastaju,
spajaju se, cijepaju… neke se ponekad i gase. No, ono što je bitno, i ono što je na kraju krajeva njihova svrha, jest da stvore i pruže određenu vrijednost, a svojim vlasnicima priskrbe materijalna nsredstva i osjećaj zadovoljstvo postignutim. Na budućnost treba gledati pozitivno – ako samo jedna od novonastalih 20 tvrtki iz Varaždina dugoročno uspije, to je sjajna stvar.

IT: Gdje namjeravate otvoriti buduće inovacijske centre? Govori se o Osijeku, Splitu? Koja bi trebala biti njihova zadaća, jer sadašnji centar u Varaždinu ipak je po sadržaju prvenstveno edukacijski centar, a edukacijanije inovacija? Ako ova tvrdnja nije točna možete li nabrojati neke inovacije ostvarene u varaždinskom centru?
Schütz: Kao što sam i najavila, u zemlji planiramo pokretanje još dva inovacijska centra. S ciljem da unaprijedimo dostupnost tehnologija, znanja i vještina te pomognemo lokalnim zajednicama u ostvarivanju njihovih potencijala. Točne lokacije novih centara još uvijek ne možemo objaviti budući da s partnerima projekta dovršavamo konstrukciju. S obzirom na iskazano zanimanje, i u nova dva centra pružit ćemo sveobuhvatni sadržaj koji će mladim poduzetnicima pomoći u razvoju i kapitalizaciji njihovih ideja i novih proizvoda.
Radom Varaždinskog centra izuzetno smo zadovoljni jer je od svog osnutka 2005. godine do danas izravno pomogao u razvoju poslovanja 210 IT tvrtki.
Pružio je poslovno i tehnološko usavršavanje za ukupno 1213 osobe. Na osnovi znanja i pomoći koje je pružio centar pokrenuto je 20 novih tvrtki i razvijeno 45 novih proizvoda. Model Varaždinskog centra izazvao je zanimanje i u drugim lokalnim sredinama. Odlučili smo prilagoditi ovaj model potrebama lokalne zajednice kako bismo unaprijedili dostupnost tehnologija, znanja i vještina te im pomogli u ostvarivanju njihovih potencijala. To je jedan od mehanizama kojim Microsoft želi pomoći domaćim mladim IT tvrtkama da skupe znanja i vještine i konkurentnije nastupe na tržištu.

IT: Priča o napretku je priča o potencijalima. Ako su osnovni potencijal ljudi i njihova znanja, onda smo već na sadašnjem stupnju vrlo defi citarni. Microsoft Hrvatska pomaže visokoškolski ustanovama koji proizvode IT kadrove, ali nije li ta pomoć premalena, potrebe prevelike a vremena premalo? Ima li tu izlaza bez jednog općeg zaokreta znanstvene i gospodarske politike na razini
države, uz daleko veću pomoć stranih kompanija koje su mnogo zaradile na hrvatskoj težnji tehnološkom napretku?
Schütz: Priča koja se, nažalost, iznova ponavlja tijekom nekoliko posljednjih godina jest da nam nedostaje – i da ćemo tek doživjeti – pravi defi cit stručnog i visokoobrazovanog tehnološkog kadra. Samim je time nepobitna činjenica kako se još uvijek ne ulaže dovoljno, odnosno onoliko koliko bi trebalo u cilju ostvarivanja značajnijih promjena prema tom pitanju. Na tome treba raditi počevši od domaće industrije s jedne strane, do države i pratećih institucija s druge – zajednički treba uložiti dodatni napor kako bi do takve promjene u konačnici i došlo.

„Stil poslovanja uvijek treba prilagoditi tržišnim uvjetima. Naravno, uvijek ima mjesta za dodatna poboljšanja, no ne bih sebi pridavala toliki značaj da kažem kako ću iz korijena mijenjati postavke i način na koji se vodi posao. Moj osnovni cilj jest razviti prioritetna područja, a za koja smatram kako zahtijevaju dodatnu pozornost i poticaj“.

IT: U predstavljanju novinarima istaknuli ste da su u Hrvatskoj intelektualna prava ugrožena. Govoreći o jačanju uloge intelektualnog vlasništva, kao jednog od prioriteta Microsoft a Hrvatska, jeste li pritom prvenstveno mislili na autorska prava proizvođača i piratizaciju MS softvera ili na izvorne proizvode hrvatskih softverskih tvrtki? Ne bi li, u potonjem slučaju, Microsoft Hrvatska najviše pomogao ulažući sredstva u njihov razvoj, a potom u njihov marketing na svjetskoj razini?
Schütz: Pod za štitom intelektualnog vlasništva mislila sam upravo na to – intelektualno vlasništvo u njegovom najširem obliku. Tu naravno, pripada i softver, ali tu su i ideje, znanje, umjetnost, patenti, sadržaji, modeli, nacrti, odnosno sve što čovjek stvara na osnovi intelektualnog rada. Zaštita intelektualnog vlasništva osigurala bi uspostavu i očuvanje njegove stvarne vrijednosti, budući da se u Hrvatskoj još uvijek više vrednuje materijalno, odnosno ono što je opipljivo.
Sve dok postoji takav stav nećemo biti u mogućnosti govoriti o uspješnoj ekonomiji znanja i pameti, a koju želimo postići kako bi bili konkurentni na stranim tržištima. Intelektualni kapital je najbolji izvozni proizvod koji možemo ponuditi. Ali kako možemo izvoziti znanje ako ga sami ne cijenimo i ne pridodajemo mu novčanu vrijednost i važnost? Microsoft već duže vrijeme pomaže izvornim proizvodima hrvatskih softverskih tvrtki, od akademskih inicijativa u vidu ImagineCup natjecanja i fakultetskih start-up projekata, do poslovno-tehnološke izobrazbe putem našeg inovacijskog centra. Dakako, navedeni plan i program suradnje uvijek se može dodatno proširiti i
unaprijediti, a mi smo, kao i uvijek dosada, tvrtka koja je uvijek spremna na prijedloge, dijalog i dogovor.

IT: Microsoft nastavlja lokalizaciju svojih rješenja?
Schütz: Već nekoliko generacija naših proizvoda koristi dosljednu prilagodbu koja olakšava snalaženje i rad i onima koji se ne znaju služiti, ili se pak stranim, služe loše. S našeg stajališta posao i trošak su u potpunosti opravdani.

IT: S obzirom na Microsoft ov slogan „Ostvarite svoje potencijale”, koje potencijale smatrate nužnima za uspješno vođenje tvrtke kao što je Microsoft Hrvatska?
Schütz: Microsoftov slogan govori baš sve. Kao što je to važno za svaku tvrtku, tako je i za Microsoft u Hrvatskoj bitno ustanoviti dva potencijala – trenutačni potencijal tržišta, kao i potencijal njegova razvoja te potencijal i izvor motivacije tima da konstruktivno i produktivno djeluje na tom tržištu. Osobno smatram kako hrvatsko IT tržište ima itekako dobar potencijal za daljnji rast, a inovativnost, pozitivan odnos prema poslu i zaposlenju, kvalitetna međuljudska komunikacija te zanimljivo, izazovno i dinamično okružje u kojem radi Microsoft ov tim, potencijali su koje valja poticati i koristiti kako bi ured bio uspješan, kao što je to bio i do sada.

O Venesi Schütz: 1994. godine Venesa Schütz započela je svoju poslovnu karijeru kao konzultant u tvrtki Fishlabs iz Hamburga, jednoj od vodećih razvojnih kuća za 3D igre na mobilnim uređajima. Uz strateški konzalting, marketing, prodaju i razvoj poslovanja, Schütz je aktivno radila na podršci tržišnog plasmana novih usluga i proizvoda i pratećoj analizi potencijala novih tržišta. 1997. prelazi na funkciju projektnog menadžera za strateške zadatke u Autodesku sa sjedištem u Münchenu i Ženevi. Uz vođenje središnjih marketinških i prodajnih aktivnosti za područje istočne Europe, aktivno je radila na povećavanju poslovne učinkovitosti i smanjenju operativnih troškova ureda te podizanju svijesti o tvrtki u medijima. 2000. preuzima mjesto direktora za velike međunarodne i inkubatorske ekonomije tvrtke marchFIRST sa sjedištem u Hamburgu, specijalizirane za sistemsku integraciju i internetski konzalting. Na mjestu direktora vodila je multidisciplinarne projekte vezane uz internetske usluge i tehnologiju te se bavila razvojem poslovanja i zadovoljstvom korisnika. Aktivno je sudjelovala na razvijanju tržišnih marki i cjelokupnog imidža tvrtke. 2001. dolazi na mjesto direktorice njemačkog ureda tvrtke Protégé, specijalizirane za soft verska rješenja i sistemsku integraciju. Uz redovitu komunikaciju i suradnju s investicijskim partnerima, aktivno je radila na povećanju partnerske mreže, konsolidaciji i unapređenju učinkovitostiposlovanjate razvojuposlovnihimarketinškihstrategija. 2002. prelazi u Microsoft na mjesto direktorice odjela za međunarodnu prodaju zaduženog za regiju Europe, Bliskog istoka i Afrike sa središtem u Münchenu, u sklopu kojeg je osvojila niz priznanja za svoja postignuća; među ostalim i za razvoj i provođenje novih poslovnih modela u segmentima maloprodaje te prodaje putem kanala i partnera. Sudjelovala je na razvoju i primjeni modela poslovnog razvoja za proizvode i usluge poput X-Boxa i MSN-a. 2007. godine, do poziva na mjesto direktorice Microsoft ovog ureda u Hrvatskoj, radila je na mjestu upraviteljice Microsoft ovog odjela za globalne korporativne klijente sa sjedištem u Londonu.