Mladen Škribulja
Sve u otvorenom kodu
Za ovaj smo se razgovor odlučili pročitavši (na stranicama InfoTrenda!) ovu obavijest: „Na stranicama tvrtke Rest Art d.o.o. www.rest-art.hr/erp možete skinuti besplatan, potpuno funkcionalan i kvalitetno napravljen poslovni informatički sustav na hrvatskom jeziku, prilagođen hrvatskom zakonodavstvu, kojeg možete koristiti za potrebe vaše tvrtke bez ikakvih ograničenja“...
Tvrtka Rest Art djeluje petnaestak godina, iako moj informatički put počinje znatno prije kada sam 1987. počeo raditi u današnjem Apisu IT i nastavio u privatnoj tvrtki koja je implementirala ERP (Enterprise Resources Planning), tehnologiju za podršku tvrtkama i inim subjektima u poslovanju, ispričao nam je Mladen Škribulja, direktor tvrtke Rest Art.
- Kada su moji poslodavci odlučili prijeći na novu tehnologiju, osnovao sam poduzeće Rest Art i preuzeo održavanje ERP sustava za pedesetak njihovih korisnika koji nisiu bili spremni mijenjati svoje sustave. Bio je to krasan početak za jednu mladu tvrtku, ali nakon nekog vremena i mi smo morali razmisliti o našem daljnjem razvoju. Nakon dužeg kolebanja odlučili smo se za sveprisutnu i transparentnu Java tehnologiju, a pošto je to tehnologija otvorenog koda, nastojali smo da i ostali proizvodi budu iz oblasti Open Source (FLOSS – free/libre open source software) pa je takav i naš konačni ERP proizvod sustav aplikacija koju smo nazvali SPA – sustav poslovnih aplikacija
INFOTREND: Nije li u tome razdoblju bio prevelik rizik odabrati Open Source tehnologiju koja je bila gotovo nepoznata i još slabije prihvaćena?.
Škribulja: Svakako. Odaziv je bio beznačajan sve do izjašnjavanja Vlade o otvorenom kodu. Napravljena su i neka istraživanja, činilo se da je proces započeo i da su Microsoft i slični proizvođači softvera konačno dobili takmaca. A preteča svega bio je Linux, jedan od najjačih korporacijskih sustava otvorenog koda. On je pravi prvi operativni sustav otvorenog koda, proširen u svijetu pa čak i u Hrvatskoj. Opća je predodžba otvorenog koda izjednačavala isti s Linuxom ne znajući da to mogu biti i drugi proizvodi.
Pojam otvorenog koda najbolje je opisan u opisima licenci. Postoji nekoliko vrsta licenci, a naš smo proizvod SPA prijavili kao Apache License, Version 2.0, pod kojom je licenciran daleko najrašireniji i najkorišteniji internet web-server na svijetu – Apache httpd web-server.
IT: Ako se sustavi otvorenoga koda mogu koristiti bez naplate, gdje je onda računica opstanka dobavljača?
Škribulja: Da, svi pitaju gdje je onda u tom poslu novac? I zašto bismo se odlučili za djelatnost koju ne možemo naplaćivati? Otvoreni sustav možete besplatno koristiti na državnoj, poslovnoj i privatnoj razini, ali svagdje ipak postoji interes pružatelja usluga. Sve možete koristiti, mijenjati, dograđivati i nikome ništa ne platiti, ali ako to želite ozbiljno koristiti, ako želite imati potpunu podršku, ako želite nešto što je provjereno, tada ćete ipak uzeti produkt otvorenog koda izdan pod određenom licencom.
IT: Molim Vas, pojasnite što znači pojam licenciranog softvera?
Škribulja: Znači da postoji netko tko će jamčiti da taj softver, koji ste dobili besplatno, sigurno radi i da ćete za njega uvijek moći dobiti kvalificiranu podršku. Za razliku od produkta otvorenog koda koji ćete negdje sami skinuti i koristiti kako najbolje umijete, ali, ako nešto zapne, nemate se kome obratiti.
IT: Može li se to onda smatrati ponudom „softvera za 0 kuna“?
Škribulja: Svakako. Primjerice, za naš ERP proizvod SPA, implementacija i edukacija doista stoji nula kuna. Ali želite li imati uvijek na raspolaganju stručnjaka koji će se odmah odazvati na Vaš telefonski poziv, koji će vam doći u svako doba i osposobiti vaš sustav i aplikaciju, želite li imati servis koji će i bez vašeg angažmana unaprijediti softver koji koristite, prilagoditi ga vašim potrebama i novim zakonskim promjenama, primjerice, promjena poreznih stopa, načina obračuna plaća i drugih transakcija.
Ukratko, preuzimamo svu brigu umjesto vas.
IT: Perspektive otvorena koda u državnim razmjerima?
Škribulja: Na državnoj razini najradikalniji su Kinezi. Shvatili su da bi ih licenciranje softvera stajalo ogromnog novca i stoga su odabrali otoreni kod. Zbog karakteristika svog pisma i jezika, morali su izraditi svoju distribuciju OS Linux-a, ali uštede su fantastične.
Naša državna i javna uprava su kompletno na licenciranom softveru, a različitim sponzoriranim akcijama on se uvodi u škole pa čak i u vrtiće. No već je sada u EU obavezna mogućnost kupovine računala s operacijskim sustavom otvorenog koda pa kada i u nas kupujete računalo, primijetit ćete, za isti model, razliku u cijeni ovisno kakav je operativni sustav ugrađen. Hrvatska je kompletna na Microsoftu, a jedna Bavarska, najbogatija njemačka pokrajina, već je prije četiri godine najavila da ne će po isteku produžavati ugovore s Microsoftom i da se pripremaju za prelazak na Linux i ostale proizvode otvorenog koda.
Istraživanje o primjeni otvorenog koda na razini države u nas je provedeno jer je to inicijativa Europske Unije. Princip u EU je čak da se i u javnim natječajima mora ostaviti mogućnost ponude FLOSS sustava, ali se, od spomenutog istraživanja, ništa nije dalje odmaklo. Ima čak i otvorene opstrukcije pa, primjerice, FINA ne će primiti vaš izvještaj ako je u formatu OpenOffice-a izgovarajući se da taj format ne mogu otvoriti.
Open Source u Hrvatskoj? Dok god ne uđemo u EU ne će biti većeg napretka, otezat će se s primjenom otvorenog koda. Danas o korištenju otvorenog koda i besplatnog softvera u Hrvatskoj brinu samo pojedine udruge kao što je HULK – Hrvatska udruga Linux korisnika.
Što se Europske unije tiče, kad jedna država krene u FLOSS, to se više ne će moći zaustaviti. Dakako, sustav se ne može promijeniti preko noći samo zato jer je to bolje, jeftinije i jer to želimo. Radi se o ogromnim promjenama pa će to biti postupni proces koji može trajati desetak godina. No to je neumitno. Svaka ozbiljna država će sigurno težiti uvođenju otvorenog koda, FLOSS više ne podržavaju volonteri, to je već etablirana zajednica, postoji ogromna količina provjerenog softvera s otvorenim kodom, imate sve što vam treba.
IT: Kako je s primjenom u gospodarstvu?
Škribulja: Ne ću govoriti o najvećima, o korporacijama, jer one moraju imati integrirani softver s centralama i većina ih je na SAP-u koji je sigurno najpoznatiji svjetski poslovni softver. To je pogotovo slučaj kod onih tvrtki u Hrvatskoj koje su podružnice strane korporacije ili su njihovi većinski vlasnici. Mi smo imali tri takva klijenta, Dr.Oetker, Sportske novosti i Vjesnik koji su danas na SAP-u.
Dr. Oetker je njemačka kompanija, a Sportske novosti i Vjesnik dobili su stranog vlasnika i morali prijeći na njegov sustav. No, bez obzira na to, mi smo im još najmanje pet godina vodili obračun plaća jer je to modul koji je, u Hrvata, sigurno najkompliciraniji na svijetu, s obzirom da se na zakonskoj strani neprekidno nešto mijenja.
Međutim, naši mali i srednji poduzetnici mogu slobodno birati svoje alate pa ipak se malokad odlučuju za otvoreni kod. Naime, činjenica je da onaj koji odlučuje o kupnji, rijetko ili nikako ne koristi savjete IT odjela ili operative koja će se istima služiti. U većini slučajeva korisnik se ne potrudi pročitati sve stavke ugovora niti nas sluša kada mu objašnjavamo prednosti ugovora o suradnji kojim će mu, za bitno manji iznos novca, biti osigurana stalna podrška i usluga jer to je ono što mi prodajemo, a to je ono što njemu najviše treba.
Takva podrška godišnje iznosi 15 – 30 posto naše početne investicije u korisnika što znači da ćemo naše troškove iz tog odnosa namiriti tek nakon pet godina.
IT: Možemo li ovaj razgovor zaključiti onime čime smo ga započeli – koliko je besplatnoga doista besplatno?
Škribulja: Uredski paket Open Office, izjednačen s Microsoftovim Officeom, pokriva kompletno uredsko poslovanje jedne tvrtke, aplikacije za web-pretraživače, kompletni razvojni alati. Kvalitetno i na visokom nivou, a doslovce za nula kuna.
Ono što se plaća, to je usluga trajne podrške ako odlučite da vam je koristan takav ugovor s tvrtkom, specijaliziranom za podršku FLOSS-a.
- Kada su moji poslodavci odlučili prijeći na novu tehnologiju, osnovao sam poduzeće Rest Art i preuzeo održavanje ERP sustava za pedesetak njihovih korisnika koji nisiu bili spremni mijenjati svoje sustave. Bio je to krasan početak za jednu mladu tvrtku, ali nakon nekog vremena i mi smo morali razmisliti o našem daljnjem razvoju. Nakon dužeg kolebanja odlučili smo se za sveprisutnu i transparentnu Java tehnologiju, a pošto je to tehnologija otvorenog koda, nastojali smo da i ostali proizvodi budu iz oblasti Open Source (FLOSS – free/libre open source software) pa je takav i naš konačni ERP proizvod sustav aplikacija koju smo nazvali SPA – sustav poslovnih aplikacija
INFOTREND: Nije li u tome razdoblju bio prevelik rizik odabrati Open Source tehnologiju koja je bila gotovo nepoznata i još slabije prihvaćena?.
Škribulja: Svakako. Odaziv je bio beznačajan sve do izjašnjavanja Vlade o otvorenom kodu. Napravljena su i neka istraživanja, činilo se da je proces započeo i da su Microsoft i slični proizvođači softvera konačno dobili takmaca. A preteča svega bio je Linux, jedan od najjačih korporacijskih sustava otvorenog koda. On je pravi prvi operativni sustav otvorenog koda, proširen u svijetu pa čak i u Hrvatskoj. Opća je predodžba otvorenog koda izjednačavala isti s Linuxom ne znajući da to mogu biti i drugi proizvodi.
Pojam otvorenog koda najbolje je opisan u opisima licenci. Postoji nekoliko vrsta licenci, a naš smo proizvod SPA prijavili kao Apache License, Version 2.0, pod kojom je licenciran daleko najrašireniji i najkorišteniji internet web-server na svijetu – Apache httpd web-server.
IT: Ako se sustavi otvorenoga koda mogu koristiti bez naplate, gdje je onda računica opstanka dobavljača?
Škribulja: Da, svi pitaju gdje je onda u tom poslu novac? I zašto bismo se odlučili za djelatnost koju ne možemo naplaćivati? Otvoreni sustav možete besplatno koristiti na državnoj, poslovnoj i privatnoj razini, ali svagdje ipak postoji interes pružatelja usluga. Sve možete koristiti, mijenjati, dograđivati i nikome ništa ne platiti, ali ako to želite ozbiljno koristiti, ako želite imati potpunu podršku, ako želite nešto što je provjereno, tada ćete ipak uzeti produkt otvorenog koda izdan pod određenom licencom.
IT: Molim Vas, pojasnite što znači pojam licenciranog softvera?
Škribulja: Znači da postoji netko tko će jamčiti da taj softver, koji ste dobili besplatno, sigurno radi i da ćete za njega uvijek moći dobiti kvalificiranu podršku. Za razliku od produkta otvorenog koda koji ćete negdje sami skinuti i koristiti kako najbolje umijete, ali, ako nešto zapne, nemate se kome obratiti.
IT: Može li se to onda smatrati ponudom „softvera za 0 kuna“?
Škribulja: Svakako. Primjerice, za naš ERP proizvod SPA, implementacija i edukacija doista stoji nula kuna. Ali želite li imati uvijek na raspolaganju stručnjaka koji će se odmah odazvati na Vaš telefonski poziv, koji će vam doći u svako doba i osposobiti vaš sustav i aplikaciju, želite li imati servis koji će i bez vašeg angažmana unaprijediti softver koji koristite, prilagoditi ga vašim potrebama i novim zakonskim promjenama, primjerice, promjena poreznih stopa, načina obračuna plaća i drugih transakcija.
Ukratko, preuzimamo svu brigu umjesto vas.
IT: Perspektive otvorena koda u državnim razmjerima?
Škribulja: Na državnoj razini najradikalniji su Kinezi. Shvatili su da bi ih licenciranje softvera stajalo ogromnog novca i stoga su odabrali otoreni kod. Zbog karakteristika svog pisma i jezika, morali su izraditi svoju distribuciju OS Linux-a, ali uštede su fantastične.
Naša državna i javna uprava su kompletno na licenciranom softveru, a različitim sponzoriranim akcijama on se uvodi u škole pa čak i u vrtiće. No već je sada u EU obavezna mogućnost kupovine računala s operacijskim sustavom otvorenog koda pa kada i u nas kupujete računalo, primijetit ćete, za isti model, razliku u cijeni ovisno kakav je operativni sustav ugrađen. Hrvatska je kompletna na Microsoftu, a jedna Bavarska, najbogatija njemačka pokrajina, već je prije četiri godine najavila da ne će po isteku produžavati ugovore s Microsoftom i da se pripremaju za prelazak na Linux i ostale proizvode otvorenog koda.
Istraživanje o primjeni otvorenog koda na razini države u nas je provedeno jer je to inicijativa Europske Unije. Princip u EU je čak da se i u javnim natječajima mora ostaviti mogućnost ponude FLOSS sustava, ali se, od spomenutog istraživanja, ništa nije dalje odmaklo. Ima čak i otvorene opstrukcije pa, primjerice, FINA ne će primiti vaš izvještaj ako je u formatu OpenOffice-a izgovarajući se da taj format ne mogu otvoriti.
Open Source u Hrvatskoj? Dok god ne uđemo u EU ne će biti većeg napretka, otezat će se s primjenom otvorenog koda. Danas o korištenju otvorenog koda i besplatnog softvera u Hrvatskoj brinu samo pojedine udruge kao što je HULK – Hrvatska udruga Linux korisnika.
Što se Europske unije tiče, kad jedna država krene u FLOSS, to se više ne će moći zaustaviti. Dakako, sustav se ne može promijeniti preko noći samo zato jer je to bolje, jeftinije i jer to želimo. Radi se o ogromnim promjenama pa će to biti postupni proces koji može trajati desetak godina. No to je neumitno. Svaka ozbiljna država će sigurno težiti uvođenju otvorenog koda, FLOSS više ne podržavaju volonteri, to je već etablirana zajednica, postoji ogromna količina provjerenog softvera s otvorenim kodom, imate sve što vam treba.
IT: Kako je s primjenom u gospodarstvu?
Škribulja: Ne ću govoriti o najvećima, o korporacijama, jer one moraju imati integrirani softver s centralama i većina ih je na SAP-u koji je sigurno najpoznatiji svjetski poslovni softver. To je pogotovo slučaj kod onih tvrtki u Hrvatskoj koje su podružnice strane korporacije ili su njihovi većinski vlasnici. Mi smo imali tri takva klijenta, Dr.Oetker, Sportske novosti i Vjesnik koji su danas na SAP-u.
Dr. Oetker je njemačka kompanija, a Sportske novosti i Vjesnik dobili su stranog vlasnika i morali prijeći na njegov sustav. No, bez obzira na to, mi smo im još najmanje pet godina vodili obračun plaća jer je to modul koji je, u Hrvata, sigurno najkompliciraniji na svijetu, s obzirom da se na zakonskoj strani neprekidno nešto mijenja.
Međutim, naši mali i srednji poduzetnici mogu slobodno birati svoje alate pa ipak se malokad odlučuju za otvoreni kod. Naime, činjenica je da onaj koji odlučuje o kupnji, rijetko ili nikako ne koristi savjete IT odjela ili operative koja će se istima služiti. U većini slučajeva korisnik se ne potrudi pročitati sve stavke ugovora niti nas sluša kada mu objašnjavamo prednosti ugovora o suradnji kojim će mu, za bitno manji iznos novca, biti osigurana stalna podrška i usluga jer to je ono što mi prodajemo, a to je ono što njemu najviše treba.
Takva podrška godišnje iznosi 15 – 30 posto naše početne investicije u korisnika što znači da ćemo naše troškove iz tog odnosa namiriti tek nakon pet godina.
IT: Možemo li ovaj razgovor zaključiti onime čime smo ga započeli – koliko je besplatnoga doista besplatno?
Škribulja: Uredski paket Open Office, izjednačen s Microsoftovim Officeom, pokriva kompletno uredsko poslovanje jedne tvrtke, aplikacije za web-pretraživače, kompletni razvojni alati. Kvalitetno i na visokom nivou, a doslovce za nula kuna.
Ono što se plaća, to je usluga trajne podrške ako odlučite da vam je koristan takav ugovor s tvrtkom, specijaliziranom za podršku FLOSS-a.
