Infotrend online

Ustrajnost usred previranja: Vrednovanje konkurentnosti informatičke industrije u 2009. je Bijela knjiga koju je izradio Economist Intelligence Unit, a koju je sponzorirao Business Software Alliance (BSA).
Economist Intelligence Unit  snosi potpunu odgovornost za sadržaj ovog izvješća. Redakcija Economist Intelligence Unita je sastavila i ažurirala indeks, provela analizu te sastavila izvješća. Nalazi i mišljenja prikazana u ovom izvješću nisu isključivo mišljenje sponzora.
Naše istraživanje temeljilo se na dvije glavne inicijative:
Ažurirali smo model vrednovanja, indeks konkurentnosti IT industrije koja uspoređuje 66 zemalja s razinom potpore koje predstavljaju konkurentnosti IT poduzeća.
Proveli smo temeljite intervjue s 13 visoko pozicioniranih direktora IT poduzeća te neovisnim stručnjacima diljem svijeta koji poznaju pokretače IT konkurentnosti.
Autor izvješća je Iain Morris, a urednik Denis McCauley. Zahvalni smo sugovornicima koji su dali svoje mišljenje o ovoj temi. Sljedeći pojedinci su intervjuirani radi studije:

Jonahan Ball, partner, Norton Rose
Mark Bregman, glavni tehnički direktor, Symantec
Egon Berghout, profesor za gospodarstvo i informatiku na Sveučilištu u Groningenu
Trip Chowdhry, analitičar, Global Equities Research
Francis Cripps, glavni direktor, Alphametrics
Doug Freedman, analitičar, Broadpoint AmTech
Herbert Heitmann, glavni komunikacijski direktor u SAP-u
Ken Juster, Salesforce.com, zamjenik glavnog direktora za pravo, politiku i korporativnu strategiju, Salesforce.com,
AS Lakshminarayanan, zamjenik glavnog direktora i šef Tata Consultancy Services Europe
Daniel Levy, glavni direktor, Operativa u Africi i na Srednjem Istoku, Alvarion
Sean Murphy, partner, Norton Rose
Lin Sub, nezavisni konzultant za IT i telekomunikacijsko tržište u Kini
Scott Taylor, pravni savjetnik, Symantec


Rujan, 2009.

Sažetak izvješća

Dolaskom najgore svjetske recesije posljednjih desetljeća stvaraju se nove prijetnje za konkurentnost  u sektorima nacionalne informatičke industrije. Ta snažna industrija se uglavnom dobro održala unatoč velikom padu potrošnje informatičkih hardvera, softvera i usluga u većem dijelu svijeta. Međutim, protekcionistički nagoni se izdižu, čak i u najliberalnijim tržištima ekonomije, dok se poduzetnički kapital i drugi oblici financiranja stežu. Čak i najveća IT poduzeća smanjuju investicije za istraživanju i razvoj. Nadalje, recesija znači da širokopojasna poduzeća možda nisu voljna financirati nove razvoje bez boljeg nadzora. Budući da Internet postaje preduvjet u mnogim dijelovima informatičke industrije, takve obustave mogu štetiti razvoju informatičke industrije u mnogim zemljama.
Mnoge vlade ispravno gledaju na informatički sektor kao bitan motor gospodarskog rasta te mnogi poduzimaju mjere kako bi stimulirali rezultate tog sektora na način da se ubrza gospodarski oporavak. Važnije od dugoročne konkurentnosti informatičke industrije je trajna usredotočenost na čimbenike u industrijskim okruženjima koja omogućuju informatičkim poduzećima efikasno konkuriranje. Takvi čimbenici uključuju kvalitetu u infrastrukturi lokalne tehnologije, dostupnost i kvalitetu informatičkog kadra, okruženje za inovacije, zakonski okvir, te cjelokupno poslovno okruženje, kao i niz vladinih tehnoloških mjera – sve su ovo središnji stupovi indeksa konkurentnosti za informatičke industrije.
    Economist Intelligence Unit u svojoj trećoj godišnjoj studiji o konkurentnosti informatičke industrije otkriva da je SAD i dalje najotvorenije okruženje za razvoj i rast informatičkih poduzeća unatoč otežanom poslovnom okruženju te pojavama protekcionističke tendencije. Kanada i zapadne europske zemlje kao što su Finska, Švedska i Nizozemska se između ostalog također ističu na vrhu indeksa zbog svoje jake informatičke infrastrukture i velike potpore za tehnološkim istraživanjem i razvojem (R&D). Na novim tržištima, velike rezerve obrazovanog informatičkog kadra nude značajnu prednost za Kinu, Indiju, Rusiju i ostale zemlje, ali neizjednačeni napredak na drugim područjima, kao što su informatičke infrastrukture, usporava konkurentnost u industriji.

Ostala velika otkrića u ovogodišnjem izvješću:

Protekcionizam i potpora za „državne prvake“ otežavat će nastojanje oko oporavka – i dugoročnu konkurentnost sektora. Odredbe kao što su „kupi domaće“ iznesene u nekim stimulativnim planovima su naišle na kritiku nekih direktora iz informatičke industrije zato što nije prepoznata jača globalna narav ove industrije. Razbacivanje novcem iz državnog proračuna na poduzeća u poteškoćama samo će onemogućiti konkurentnost inovativnijim poduzećima.
Širokopojasne mreže postaju sve neophodnije za konkurentnost informatičkih poduzeća.
Važnost širokopojasnog Interneta će rasti s povećavanjem informatičkih usluga i aplikacija isporučenih preko Interneta. Proizvođači tehnologija u jakim širokopojasnim zemljama u zapadnoj Europi, Sjevernoj Americi i u razvijenom dijelu Azije imaju prednost u ovom smislu. Suprotno tome, lagano napredovanje širokopojasnog Interneta na novim tržištima, uključivši ona s velikim informatičkim industrijama kao što su Indija, Brazil i Rusija, mogla bi usporiti rast informatičkih poduzeća.
Investicije u razvijanje vještina ostaju dugoročni imperativ. Recesija je smanjila nedostatak kadra što je do prije godinu dana snažno utjecalo na mnoga informatička poduzeća. No, kako se nacionalna gospodarstva oporavljaju, pa će se zaposlenja  konačno nastaviti, natjecanje za najbolji kadar će ponovo postati žestok. Koordinirana nastojanja među vladama, sveučilištima i informatičkim poduzećima su potrebna radi poboljšanja kvalitete tehnološkog obrazovanja te povećavanja baze potencijalnog kadra. U Aziji, informatičko obrazovanje bi pridonijelo većim investicijama u poslovnim studijama i jezičnim vještinama. U Europi i Sjevernoj Americi vlade moraju surađivati s poduzećima iz privatnog sektora kako bi poticali više mladih ljudi da izaberu matematiku i prirodoslovne predmete na sveučilištima.

Zaključak: Vrlina čvrste ruke

Dok je recesija uskočila u pomoć nekim problemima s kojima se suočava informatički sektor u zemljama po čitavom svijetu, mnogi lijekovi ostaju isti kao i u vrijeme buma. Možda je najvažnija taktika koju vlade mogu primijeniti kratkoročno  izbjegavanje novih restrikcija vezanih za robnu razmjenu ili uvjeti kao „kupi domaće“ u tehnološkim dijelovima njihovih stimulativnih paketa. Najgore od svega je podupiranje posrnulih državnih prvaka što usporava razvoj tržišta kao i dolazak novih i inovativnijih igrača.
Istovremeno, međutim, lokalnim kompanijama mora se pružiti fer prilika ako će ikada prosperirati. Zemlje gdje je prilično lako uspostaviti poduzeće, gdje je poduzetnički kapital za industriju sastavni dio poslovnog okruženja i gdje postoji mala mogućnost stigme vezane za neuspjeh (te postoji rijetki penali za neuspjeh) redovito se mogu pohvaliti da imaju konkurentna okruženja za informatičku industriju. Jednako važna je potreba za jakim zakonodavstvom koje štiti prava intelektualnog vlasništva. U ovom kontekstu, trajni napredak u zemljama kao što su Kina i Indija – gdje je provedba u prošlosti bila slaba – daje nadu.
Bez dobre ponude lokalnog kadra, teško da će zemlje ikada razvijati konkurentne informatičke sektore. Iako azijska gospodarska stvaraju veliki broj studenata koji diplomiraju informatiku, još uvijek postoji bojaznost da obrazovni sustavi u regiji stavljaju preveliki naglasak na čiste informatičke vještine a nedovoljno na informatiku u poslovnom smislu. Najbolje škole u SAD-u i u Europi postižu bolje na ovom području. S druge strane, SAD i Europa se suočavaju s dugoročnim izazovima u kultiviranju prirodoslovnih i tehničkih inženjerskih vještina svojih mladih studenata.
Konačno, osim sadašnjih gospodarskih stimulativnih paketa, vlade mogu dodatno poticati infrastrukturu o kojoj će IT industrija ubuduće ovisiti. Nekoliko naših sugovornika je napomenulo da informatika trenutno proživljava more promjena preseljenjem sve više aplikacija s pojedinačnih siteova u cloud sustavu. Dobici u efikasnosti kao posljedica ovakvog razvoja mogu pomoći i biti od koristi gospodarstvima, ali zemlje – i nacionalni informatički sektori – kojima nedostaje širokopojasna infrastruktura potrebna za pristup ovim uslugama će zaostati.

Ovo ekskluzivno izvješće nije u cjelosti preneseno, niti su u njemu prikazane slike, okviri, tablice. Za cjelovit uvid u članak - savjetujemo da pogledate tiskano izdanje časopisa Infotrend za listopad 2009.