Vezane vijesti
Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj
Zagreb, 4. svibnja 2011.- Na konferenciji za medije u HGK, predstavljen je dokument „Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009.“ koji su naručili Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca radi utvrđivanja veličine, strukturnih značajki i dinamike hrvatske ICT industrije kao i njene uloge i relativne pozicije u nacionalnom gospodarstvu te zbog usporedbi s ICT industrijama u sklopu odabranih zemalja.
Nalazi ove studije mogu primarno poslužiti kao podloga za pregovore između tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih asocijacija s predstavničkim tijelima i državnom administracijom, gospodarskim asocijacijama, akademskom zajednicom, medijima i drugim dionicima u pogledu stvaranja povoljnih i poticajnih uvjeta za razvitak ICT industrije i njenog utjecaja na cjelokupni razvitak gospodarstva i društva u cjelini. Ujedno može biti podloga za artikuliranje razvojne strategije ICT sektora i njegovog prožimanja s ukupnim gospodarstvom, i polazište za daljnju, detaljniju mikroekonomsku analizu.
Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, ustvrdio da je ICT industrija unatrag deset godina unatoč poslovnom padu zadnjih dvije godine ostvarila iznimno dobre rezultate. ICT industrija raste brže od ostalih segmenata hrvatskog gospodarstva a analiza pruža platformu za utvrđivanje budućih pravaca djelovanja. Taj gospodarski segment pokazao je veliku inovativnost odnosno poduzetnost ali je razina izvoza nezadovoljavajuća. Za sada je državna administracija najveći investitor i poslovni partner ICT industrije. Zbog toga su tijela državne uprave Hrvatske visoko informatizirana a u tijeku je provedba njihovog cjelokupnog umrežavanja. Tako će sva upravna postupanja i ostali administrativni procesi biti informatizirani i umreženi.
Ovo je drugo sustavno istraživanje ICT industrije pa tako kvalitativna i kvantitativna analiza obuhvaća period od 10 godina, rekao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK. ICT segment u Hrvatskoj još nije prepoznat kao industrija a ovaj dokument pripomaže njegovoj afirmaciji. Riječ je o iznimno dinamičnoj djelatnosti koju treba permanentno vrednovati.
Ivo Špigel, član izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, napomenuo je da je jedan od ciljeva analize utvrđivanje potencijala i prepreka budućeg razvoja ICT industrije. Dokument, čije je rezultate predstavio Špigel, podloga je za objektivno procjenjivanja stanja u tom sektoru s nizom egzaktnih pokazatelja. U 2009. godini hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzeća s 27.881 radnim mjestom. Ukupni prihod ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna a dodana vrijednost 11,5 milijardi kuna ili 35 posto ukupnog prihoda. IT komponenta ICT industrije uključivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio je 12,6 milijardi kuna a dodana vrijednost 3,30 milijardi kuna. Telekom sektor uključio je 285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od 19.79 milijardi kuna i generirala 8,16 milijardi kuna dodane vrijednosti. U razdoblju 1999.-2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 10,6 posto.
Špigel je, predstavljajući rezultate Analize, naveo da je u 2009. godini izvoz hrvatske ICT industrije dosegao 4.46 milijardi kuna. Od toga je 43 posto otpadalo na IT industriju (1,92 milijardi kuna) a 57 posto na telekom sektor (2,54 milijardi kuna). Prodajom inozemstvu ostvareno je 14 posto ukupnog prihoda ICT industrije. Prema komponentama izvoz je predstavljao 15 posto ukupnog prihoda IT sektora i 13 posto telekom sektora. Između 1999. i 2009. godine izvoz ICT industrije rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 12,4 posto.
ICT tvrtke su u 2009. godini činile 2,3 posto od ukupnog broja poduzeća u nefinancijskom sektoru u zemlji te su generirale 5,3 posto od ukupnog prihoda pri čemu su doprinijele sa 7,8 posto ukupnom iznosu ostvarene dodane vrijednosti. Istodobno, zaposlenici u ICT segmentu činili su 3,1 posto u ukupnom broju radnih mjesta u nefinancijskoj industriji u zemlji.
U 2009. godini izvoz računalnih i informacijskih usluga iz Hrvatske u apsolutnom iznosu (117,2 milijuna eura) bio je znatno niži nego li u razvijenim zemljama kao što su Irska, Danska i Finska, ali veći od zemalja iz okruženja Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Gledano u relativnom iznosu – izvoz računalnih i informacijskih usluga na milijun stanovnika, Hrvatska je ispred zemalja regije a iza Slovenije i promatranih razvijenih zemalja.
Špigel je upozorio i na procjene World Economic Foruma, koje pokazuju da su tržišni uvjeti ICT industrije u Hrvatskoj loši te zauzimamo 98. mjesto u svijetu dok je ICT infrastruktura relativno dobra pa zauzimamo 39. mjesto. Po osobnom korištenju ICT segmenta smo na 44. mjestu dok je spremnost korištenja javnog sektora rangirano 49. mjestom.
Na konferenciji su bili prisutni članovi Izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Vijeća Udruženja za IT HGK, čelni ljudi vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, koji su sudjelovati u diskusiji. U raspravi je istaknuto da je u ICT industriji uočljiv značajan rast tvrtki koji je iznosio oko 20 posto godišnje a problem u poslovanju predstavlja pored ostalog preskupa radna snaga. Naglašena je nužnost daljeg razvoja poduzetničke i inovacijske klime jer imamo kreativan potencijal. Ukazano je na nedovoljno korištenje financijskih sredstava iz EU fondova. Nužna je afirmacija javno-privatnog partnerstva te jačanje uloge klastera, kampusa i tehnopolisa. Izvoz treba jačati uz pomoć gospodarske diplomacije pri čemu su u brojnim slučajevima važne domaće poslovne reference. Sudionici rasprave su rekli da je poželjno pokretanje velikih i složenih projekata koji će generirati nova tehnološka rješenja. Ljudski resursi mogu biti usko grlo budućeg razvoja i to treba eliminirati. Nužno je mlade kreativne ljude privući u našu ICT industriju kojima je na raspolaganju kvalitetan obrazovni sustav.
Ključne preporuke za rast i razvoj ICT industrije su : smanjiti udio opterećenja porezima i raznim davanjima cijene rada kako bi ICT sektor bio konkurentniji u međunarodnoj tržišnoj utakmici ; poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njihovo što brže integriranje u gospodarstvo ; omogućiti dostupnost interneta svima u formi temeljnog građanskog prava – tehnologija dostupna svima ; sistematizirati i organizirati strateške IT projekte središnje države uz transparentan odabir dobavljača, snažno poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga implementiranih na domaćem ili drugim tržištima.
(Informacija Službe za odnose s javnošću, Hrvatske gospodarske komore)
Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, ustvrdio da je ICT industrija unatrag deset godina unatoč poslovnom padu zadnjih dvije godine ostvarila iznimno dobre rezultate. ICT industrija raste brže od ostalih segmenata hrvatskog gospodarstva a analiza pruža platformu za utvrđivanje budućih pravaca djelovanja. Taj gospodarski segment pokazao je veliku inovativnost odnosno poduzetnost ali je razina izvoza nezadovoljavajuća. Za sada je državna administracija najveći investitor i poslovni partner ICT industrije. Zbog toga su tijela državne uprave Hrvatske visoko informatizirana a u tijeku je provedba njihovog cjelokupnog umrežavanja. Tako će sva upravna postupanja i ostali administrativni procesi biti informatizirani i umreženi.
Ovo je drugo sustavno istraživanje ICT industrije pa tako kvalitativna i kvantitativna analiza obuhvaća period od 10 godina, rekao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK. ICT segment u Hrvatskoj još nije prepoznat kao industrija a ovaj dokument pripomaže njegovoj afirmaciji. Riječ je o iznimno dinamičnoj djelatnosti koju treba permanentno vrednovati.
Ivo Špigel, član izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, napomenuo je da je jedan od ciljeva analize utvrđivanje potencijala i prepreka budućeg razvoja ICT industrije. Dokument, čije je rezultate predstavio Špigel, podloga je za objektivno procjenjivanja stanja u tom sektoru s nizom egzaktnih pokazatelja. U 2009. godini hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzeća s 27.881 radnim mjestom. Ukupni prihod ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna a dodana vrijednost 11,5 milijardi kuna ili 35 posto ukupnog prihoda. IT komponenta ICT industrije uključivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio je 12,6 milijardi kuna a dodana vrijednost 3,30 milijardi kuna. Telekom sektor uključio je 285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od 19.79 milijardi kuna i generirala 8,16 milijardi kuna dodane vrijednosti. U razdoblju 1999.-2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 10,6 posto.
Špigel je, predstavljajući rezultate Analize, naveo da je u 2009. godini izvoz hrvatske ICT industrije dosegao 4.46 milijardi kuna. Od toga je 43 posto otpadalo na IT industriju (1,92 milijardi kuna) a 57 posto na telekom sektor (2,54 milijardi kuna). Prodajom inozemstvu ostvareno je 14 posto ukupnog prihoda ICT industrije. Prema komponentama izvoz je predstavljao 15 posto ukupnog prihoda IT sektora i 13 posto telekom sektora. Između 1999. i 2009. godine izvoz ICT industrije rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 12,4 posto.
ICT tvrtke su u 2009. godini činile 2,3 posto od ukupnog broja poduzeća u nefinancijskom sektoru u zemlji te su generirale 5,3 posto od ukupnog prihoda pri čemu su doprinijele sa 7,8 posto ukupnom iznosu ostvarene dodane vrijednosti. Istodobno, zaposlenici u ICT segmentu činili su 3,1 posto u ukupnom broju radnih mjesta u nefinancijskoj industriji u zemlji.
U 2009. godini izvoz računalnih i informacijskih usluga iz Hrvatske u apsolutnom iznosu (117,2 milijuna eura) bio je znatno niži nego li u razvijenim zemljama kao što su Irska, Danska i Finska, ali veći od zemalja iz okruženja Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Gledano u relativnom iznosu – izvoz računalnih i informacijskih usluga na milijun stanovnika, Hrvatska je ispred zemalja regije a iza Slovenije i promatranih razvijenih zemalja.
Špigel je upozorio i na procjene World Economic Foruma, koje pokazuju da su tržišni uvjeti ICT industrije u Hrvatskoj loši te zauzimamo 98. mjesto u svijetu dok je ICT infrastruktura relativno dobra pa zauzimamo 39. mjesto. Po osobnom korištenju ICT segmenta smo na 44. mjestu dok je spremnost korištenja javnog sektora rangirano 49. mjestom.
Na konferenciji su bili prisutni članovi Izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Vijeća Udruženja za IT HGK, čelni ljudi vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, koji su sudjelovati u diskusiji. U raspravi je istaknuto da je u ICT industriji uočljiv značajan rast tvrtki koji je iznosio oko 20 posto godišnje a problem u poslovanju predstavlja pored ostalog preskupa radna snaga. Naglašena je nužnost daljeg razvoja poduzetničke i inovacijske klime jer imamo kreativan potencijal. Ukazano je na nedovoljno korištenje financijskih sredstava iz EU fondova. Nužna je afirmacija javno-privatnog partnerstva te jačanje uloge klastera, kampusa i tehnopolisa. Izvoz treba jačati uz pomoć gospodarske diplomacije pri čemu su u brojnim slučajevima važne domaće poslovne reference. Sudionici rasprave su rekli da je poželjno pokretanje velikih i složenih projekata koji će generirati nova tehnološka rješenja. Ljudski resursi mogu biti usko grlo budućeg razvoja i to treba eliminirati. Nužno je mlade kreativne ljude privući u našu ICT industriju kojima je na raspolaganju kvalitetan obrazovni sustav.
Ključne preporuke za rast i razvoj ICT industrije su : smanjiti udio opterećenja porezima i raznim davanjima cijene rada kako bi ICT sektor bio konkurentniji u međunarodnoj tržišnoj utakmici ; poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njihovo što brže integriranje u gospodarstvo ; omogućiti dostupnost interneta svima u formi temeljnog građanskog prava – tehnologija dostupna svima ; sistematizirati i organizirati strateške IT projekte središnje države uz transparentan odabir dobavljača, snažno poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga implementiranih na domaćem ili drugim tržištima.
(Informacija Službe za odnose s javnošću, Hrvatske gospodarske komore)
5.5.2011. 17:07
